skip to Main Content
Džemal Salihspahić

Džemal Salihspahić

direktor

Džemal Salihspahić rođen je 4. Septembra 1935. godine u Čajangradu, općina Visoko. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a zatim Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Diplomirao je 1961. godine na odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Poslije toga je radio kao profesor u gimnazijama u Lištici (Širokom Brijegu) i u Zenici. Od 1976. do 1980. godine bio je direktor Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Od 1980. do 1983. godine, Salihspahić radi u Rijasetu Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, i to kao rukovodilac novoosnovane Službe za islamska istraživanja, dokumentaciju i statistiku.

Početkom akademske 1983./84. godine, na osnovu prijedloga rektora Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, akademika prof. dr. Hamdije Ćemerlića i odluke Naučno-nastavnog vijeća Fakulteta islamskih nauka, prof. Salihspahić je izabran za sekretara Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i tu je dužnost veoma uspješno obavljao sve do aprila 1992. godine i izbijanja brutalne srpsko-crnogorske, a potom i hrvatske agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Neposredno pred izbijanje agresije, prof. Salihspahić se našao u posjeti bolesnoj majci Hatidži, koja je i živjela u Čajangradu, odakle se više nije mogao vratiti u Sarajevo, koje je, kao što je poznato, bilo u dvostrukom neprijateljskom okruženju.

U želji da pomogne Bošnjacima i unaprijedi islamsko obrazovanje, Salihspahić je 6. septembra 1992. godine, sa profesorima Salih-ef. Trakom i Mirsadom-ef. Mahmutovićem, pokrenuo rad Medrese u Čajangradu kojoj su dali ime uglednog alima Osmana-ef. Redžovića. Od osnivanja Medrese pa do danas, Džemal-ef. Salihspahić obavlja dužnost direktora i profesora, i, bez sumnje, najzaslužniji je za osnivanje, izgradnju i stasanje ove naše mlade i već ugledne odgojno-obrazovne ustanove.

Profesor Salihspahić je objavio više od 30 stručnih radova i članaka, među kojima se ističu: „Sarajevo do Gazi Husrev-bega“, „Sultan-Ahmedova džamija u Zenici“, „Medresa u Pojskama u Zenici“, „Spomenici islamske kulture u Zenici“, udžbenik za više razrede medrese „Ad-da'va“, „Uloga i značaj samodiscipline“, „Snaga žive riječi“, „Vjernik“… U svim dosadašnjim radovima, profesor Salihspahić je obrađivao pitanja iz islamske kulture kod nas, kao i pedagoško-psihološke i odgojno-obrazovne probleme vjeroučenika, muallima i roditelja.

Sve mu je to poslužilo kao dobra vježba za knjigu „Imam“, koja je veoma važna i podsticajna, velika po pitanjima, okrenuta imamima, Islamskoj zajednici i Ummetu uopće.

U „Imamu“ je, kao i u cjelokupnoj Salihspahićevoj pisanoj i usmenoj riječi, došao do izražaja pokušaj devesternizacije znanja, kao i kritičkog proučavanja historije islamskog obrazovanja, a posebno obrazovanja i načina rada imama.

Džemal Salihspahić je aktivan sudionik u procesu modernizacije i osavremenjavanja rada institucija Islamske zajednice, kao i na brojnim simpozijima i stručnim savjetovanjima imama.

Izrečene su mnoge pozitvne ocjene o stručnom i pedagoškom radu, kao i višedecenijskom životnom, stručnom i općem iskustvu te o općoj i posebnoj disciplini i urednosti profesora Salihspahića. Općina Visoko mu je 2007. godine dodijelila Nagradu za životno djelo.

Veliko zanimanje za njegov rad proističe i iz njegovog odgovornog pristupa tematici, radnim zadacima, načinu obrade i rješenjima koja on smjelo i argumentirano daje. Takva mišljenja sadrže jedinstvenu ocjenu da je njegova aktivnost prožeta zrelošću i aktuelnošću i velikom željom da svakome pomogne.

Back To Top
×Close search
Search